redoviti je profesor i bivši pročelnik Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Tajnik je hrvatske udruge Fulbrightovaca. Stekao je magisterij iz američkih studija na Katholieke Universiteit Leuven, Belgija i doktorirao na Sveučilištu u Zagrebu (2002). Jakovina je bio Fulbrightov gostujući istraživač na Sveučilištu Georgetown i student na Sveučilištu u Kansasu. Predaje svjetsku povijest 20. stoljeća. Pročelnik Odsjeka za povijest bio je od 2014/2016, predstojnik Katedre za opću povijest novog vijeka je od 2020/2021 do 2023/2004, a voditelj Poslijediplomskog doktorskog studija Moderne i suvremene hrvatske povijesti u europskom i svjetskom kontekstu od 2024. Napisao je sljedeće knjige: Socijalizam na američkoj pšenici (MH, 2002), Američki komunistički saveznik; Hrvati, Titova Jugoslavija i Sjedinjene Američke Države 1945-1955 (Profil i Srednja Europa, 2003), Treća strana Hladnog rata (Fraktura, 2011), Trenuci katarze. Prijelomni događaji XX stoljeća/ (Fraktura, 2013), Budimir Lončar. Od Preka do vrha svijeta. Biografija. (Fraktura, tri izdanja, 2020 i Službeni glasnik, Beograd 2021), Svijet bez katarze, (Fraktura, 2023) i uredio knjige Hrvatsko proljeće, četrdeset godina poslije (Sveučilište u Zagrebu i Centar Tripalo, 2012), Dvadeset i pet godina hrvatske neovisnosti – kako dalje? (Centar Tripalo, 2017) i The Tito-Stalin Split 70 Years After (s Martinom Previšićem; FFZG i FF Ljubljana, 2020) i Kakva Hrvatska? Miko Tripalo (1926-1995), (Zagreb 2024).

Dvadesto su stoljeće obilježila dva svjetska rata i bezbroj lokalnih sukoba, koji su mnoge države trajno unazadile, a njihova društva osakatila. Građanski rat u Gvatemali uzrok su smrti sigurno milijun ljudi, gerilski ustanci u Peruu duboko su podijelili društvo. U Grčkoj i Kini građanski su se ratovi izmjenjivali sa svjetskim. Čak je i vrijeme relativnog mira, a Hladni je rat dijelom i zbog atomskog oružja donio dugo razdoblje bez konflikta velikom dijelu svijeta, zvan ratom. U svom ću predavanju govoriti o idejama koje su trebale poništavati podjele, voditi sporazumijevanju, institucijama koje su stvarane da bi se rat onemogućio ili lakše izbjegle ratne katastrofe. Govorit ću o Braind-Kellogovom paktu, politici appeasementa, neutralizmu i miroljubivoj aktivnoj koegzistenciji, onako kako su je shvaćali među Nesvrstanima. Zašto je mir važan malim zemljama, zašto je nepodnošljiv za siromašne, zašto (vjerojatno) ulazimo u fazu (ne)mira, predmet je ovog povjesničarskog predavanja.

U prvom ovosezonskom PREDIKATU predavanje će održati Tvrtko Jakovina, poznati hrvatski povjesničar i vješt komentator suvremenih povijesno-političkih zbivanja. Predavanje naslovljeno “Stoljeće bez mira” poslužit će kao odličan uvod u ovogodišnju temu.

13.10.
PON/LUN
20:00
Trajanje: 75′
Program INK / Programma INK