Kroz sudbinu i intimnu dramu protagonista Škika, pjesnika i veterana Domovinskog rata, u Blaku se prelama suvremena istarska povijest i postavljaju ključna egzistencijalna pitanja o njezinu naslijeđu: što smo dobili, što smo uzeli sa sobom, protiv čega se moramo boriti, a što moramo oprostiti, odbaciti, pa i zaboraviti da bismo se obranili i uopće mogli nastaviti.

Premda je glavni lik Blaka sredovječni muškarac, iz čijeg se sloma rađa mogućnost osobne, ali i šire, društvene katarze, konce iz pozadine vuku žene. Već treća generacija u posljednjih stotinu godina koja ratne heroje, idealiste smlavljenih duša ponovno vraća u život, pomaže im da ponovno rekonstruiraju svijet od kojega su ostale samo krhotine, te da podnesu užas praznine u vlastitoj duši s kojim se moraju nositi nakon “soldačkog dela”.

Nakon Prvog svjetskog rata te prisilne i nasilne talijanizacije schiava, na povijesnu scenu stupaju komunistički revolucionari koji Istru pripajaju matici zemlji. Sa sobom, uz korjenitu društvenu promjenu i proletersku solidarnost, donose i neskrivenu želju za (ne)kontroliranom osvetom, koju provode temeljito i strastveno. Njihovi sinovi u svojoj su državi, za koju su se borili, napokon trebali biti svoji na svome te sami odlučivati o vlastitoj sudbini. No, umjesto pravednosti svjedoče pljački neviđenih razmjera, jedva prikrivenoj sprezi mafije i politike uz stalno busanje u junačka prsa, dok se tiha većina šutke zadovoljava tek mrvicama sa stola.

Taj kaos i slom svih vrijednosti iz vlastitog iskustva, ali i iz druge ruke – iz priča matere i dida, poznaje i Škik. Na površinu izranjaju u njegovim psihotičnim halucinacijama prilikom hospitalizacije na Psihijatrijskom odjelu pulske Opće bolnice.
Na pragu odustajanja, suočen s uzaludnošću borbe, Škik iz samonametnute autsajderske pozicije odbija pragmatična rješenja svoga bivšeg zapovjednika i ratnog druga Ante, danas uspješnog poduzetnika, te bivše djevojke Jasne, danas liječnice blistave karijere. Do njega u snoviđenjima ne dopiru ni vapaji majke, suočene s prijetnjom zatiranja imena ukoliko joj sin jedinac ne produži lozu.

Iz nježnosti i ljubavi koje prema njemu osjeća Lenka, medicinska sestra i aktivistica, bivša djevojka njegova sina Lea, izvire tračak nade. U začetku njihova odnosa nazire se mogućnost nekoga novog autentičnog postojanja.

Rakovčeve jezične bravure ispisane na lokalnom narječju u kombinaciji s književnim standardom i talijanskim jezikom vuku hibridnim, kolažnim scenskim rješenjima. Slijedeći treptaje duše glavnog junaka dokumentiramo tragičnu i krvavu dramu istarske suvremene povijesti, klizeći iz realizma u snovito, nadrealno, u poetski čin kao jedini mogući modus sublimne egzistencije duha.

Ines Pletikos, redateljica

Premijera: 

7. listopada 2015. u 20 sati INK

Repriza:

8. listopada 2015. u 20 sati INK
9. listopada 2015. u 12 sati INK
9. listopada 2015. u 20 sati INK
10. listopada 2015. u 20 sati INK
19. veljače 2016. u 20 sati INK
20. veljače 2016. u 20 sati INK
23. lipnja 2016. u 21 sati, 23. Primorski poletni festival, Gledališče Koper, Slovenija
18. studenoga 2016. u 12 sati INK
19. studenoga 2016. u 20 sati INK Noć kazališta
23. veljače 2017. Umag
24. veljače 2017. Pazin
27. ožujka 2017. INK – SVJETSKI DAN KAZALIŠTA