Molièrov ŠKRTAC, jedno od njegovih najboljih umjetničkih ostvarenja, svjetski je poznata komedija o starcu Harpagonu kojega karakterizira osobina škrtosti. Molièr je, kao i naš komediograf Marin Držić, preuzeo temeljnu priču od Plautove Aulularije i obradio je na svojstven način. Djelo je nastalo u doba klasicizma (17. stoljeće) u Francuskoj. To je doba normirane književnosti. Djela se pišu po točno određenim normama, pisci se pridržavaju triju Aristotelovih pravila o dramskom jedinstvu, dok Molière krši sve te norme i stvara svoj specifičan stil. Molièrovo načelo je: Ako se publika smije, nije važno smije li se po pravilima.

Priča govori o Harpagonu zbog čije škrtosti svi ukućani pate. Harpagon je odraz francuskog građanstva, kao novog društvenog stupa koje se sve više bogati trgovinom, novčarskim transakcijama i bankarstvom, ali i lihvarenjem.

Bogaćenje građanstva nije slučaj u današnjim vremenima, ali sagledamo li priču iz drugog konteksta, možemo vidjeti kako novac utječe na ljude u većoj ili manjoj mjeri, možemo vidjeti kako su ljudi spremni na sve samo kako ne bi izgubili ono malo novaca što imaju jer znaju koja će ih sudbina snaći ostanu li bez njih. U ovo doba recesije novac prirasta srcu jer je potreban za egzistenciju. I upravo zato smatram da je ovu komediju potrebno postaviti u današnje vrijeme, kako bi ljudi uvidjeli negativan utjecaj novca na ljude. Novac mijenja i kvari ljude.

Ovaj moj Škrtac se nalazi u Istri, točnije, u selu Trufići (od talijanske riječi truffa = prijevara). Likovi progovaraju čakavskim dijalektom i nose imena ovih krajeva, tako Molièrov Harpagon postaje Tone, škrti konzervativac ki voli svoje šolde više od rojene dice. Uz njega su i njegova djeca Ana i Roko, zatim radnici-sluge koji zbog određenih razloga ne napuštaju njegovu kuću, već ostaju u njoj trpeći njegovu tešku narav. Tu je i spletkarošica Roža Kurioža koja svojim umiljavanjem pokušava izmusti od Toneta novac. Oni, ali i još mnogi drugi likovi, te brojne spletke i intrige vas očekuju u ovom novom izdanju Škrca. Dođite!

Gabrijel Lazić

Gabrijel je srednjoškolac koji je odlučio svoje slobodno vrijeme posvetiti adaptaciji teksta francuskog klasika, prevesti ga na čakavštinu, i ponovno aktualizirati djelo unutar našeg suvremenog društvenog konteksta. On želi kroz kazalište progovoriti na čakavštini o onome što nam je ponudio veliki francuski komediograf, društveni satiričar Molière, o škrtosti, sebičnosti, nepravdi, o ljubavi, o odnosu roditelja i djece. Pozdravljam ovaj njegov trud, želju za stvaranjem i propitivanjem svijeta u kojem živi služeći se kazalištem kao svojim alatom spoznaje i radosti. Pozivam vas da dođete u Kazalište i time podržite mlade umjetnike.

Marijana Peršić, dramski pedagog

• Posebno priznanje Gradonačelnika, gospodina Miletića, ansamblu predstave za nadareno ostvarenje predstave, popularizaciju i očuvanje tradicijskih vrijednosti te poticanje i razvoj dramskog stvaralaštva mladih.

Praizvedba:

18. ožujka 2014. u 13 sati
19. ožujka 2014. u 12 sati
19. ožujka 2014. u 20 sati
20. ožujka 2014. u 12 sati

Premijera: 

20. ožujka 2014. u 20 sati

Repriza:

21. ožujka 2014. – INK
31. ožujka 2014. – Bjelovar
08. travnja 2014. – INK u 12 sati
08. travnja 2014. – INK u 20 sati
29. srpnja 2014. – INK na Kaštelu
05. rujna 2014. –  Barban
19. veljače 2015 VODNJAN u 20 sati

Program KAZALIŠNA ZIMA U ISTRI

9. ožujka 2015. BUJE u 11 sati
9. ožujka 2015. NOVIGRAD  u 19 sati
10. ožujka 2015. UMAG u 12 sati
10. ožujka 2015. UMAG u 19 sati
11. ožujka 2015. BUZET u 11:15 sati
11. ožujka 2015. BUZET u 19 sati
17. ožujka 2015. PAZIN u 13 sati
17. ožujka 2015. PAZIN u 18:30 sati
22. travnja 2015. INK u 20 sati