SALOMA

A zašto Saloma baš danas?

Zato što ta priča, koja raspravlja o poremećenosti sustava osnovnih ljudskih vrijednosti, ne samo da provocira, već postaje upravo nezaobilaznom baš u turbulentnim vremenima. Jer su životi ovih naših likova započeti davno, u vremenu smjena civilizacija, u vremenu koje je stare vrijednosti osudilo na nestajanje, a nove još nisu bile nastale.

Naši likovi egzistiraju u mreži odnosa koja se uspostavlja zapravo iz potpunoga otuđenja: svatko od njih egzistira za sebe, neosjetljiv za probleme drugih, potpuno usredotočen na sebe, vlastite potrebe i probleme. Njihove suodnose nameće situacija u kojoj se zatiču, a unutar nje svakoga od tih likova na različit način dramski pokreće žudnja, želja, potreba – opsesivna strast. Saloma žudi za Jokanaanom (Ivanom Krstiteljem), Herod za Salomom i njenim plesom, Herodijada za osvetom, Sirijac za Salomom… No, u toj relaciji, predmet njihovih žudnji ostaje samo objekt, a nikada subjekt. Herod je, dakle, spreman Salomi sve, baš sve obećati samo da udovolji vlastitoj želji da vidi njezin ples, Saloma traži glavu Jokanaanovu (Ivanovu) ne bi li zadovoljila svoju potrebu za njegovim poljupcem – time je do apsurda doveden egoizam njihova motiva djelovanja. Pored toga predstava progovara o još nekim temama koje su nam danas itekako poznate, primjerice – o incestu koji majka Herodijada gotovo tolerira ili pak nedovoljno snažno brani zbog sigurnosti vlastite pozicije u toj društvenoj hijerarhiji, o strahu vlastodršca od pobune, o Salomi kao predstavnici nove generacije bez skrupula, vrijednosti, budućnosti.

Mi smo, dakle, ponovno prepoznali njen Ples na prijelazu tisućljeća. Zašto? Zrakoprazni prostor između epoha puni se tranzicijskim floskulama koje u predahu histeričnoga vremena, u kojem smo zarobljeni, krade i sakriva identitete pojedinca. Biti ili ne biti zamijenjeno je pitanjem: biti ili imati. Utopija je dokinuta. Ideali zabranjeni. Okrutnost postaje modus preživljavanja.

Univerzalnost teme u srazu s našom suvremenošću otvorila nam je politizirani prostor pozornice teatra na kojem naša Saloma postavlja naša pitanja o nama samima. Njen Ples tjera na razmišljanje. O nama.

Željka UDOVIČIĆ, dramaturginja

 

ISTARSKO NARODNO KAZALIŠTE
Gradsko kazalište Pula

BIBLIOTEKA INK, sv. 8

Prema motivima drame OSCARA WILDEA
Željka UDOVIČIĆ i Damir ZLATAR FREY

SALOMA

Nakladnik
ISTARSKO NARODNO KAZALIŠTE
Gradsko kazalište Pula

Za nakladnika
Gordana JEROMELA KAIĆ

Urednik
Miodrag KALČIĆ

Grafičko oblikovanje
Mauricio FERLIN

Fotografije 
Saša MILJEVIĆ

Tisak
MPS, Pula

Tiskano u Hrvatskoj
Printed in Croatia

Istarsko narodno kazalište © Željka Udovičić, Damir Zlatar Frey, 2010.

ISBN 978-953-95986-8-4

CIP zapis dostupan je u računalnom
katalogu Sveučilišne knjižnice u Puli.

Pula, veljača 2010.